+387 35 257499
25/11/2019

Foto: Svečanom sjednicom Gradskog vijeća u Tuzli obilježen Dan državnosti BiH; Imamović: ‘Tuzla će imati u idućoj godini daleko više investicija nego cijela BiH’

Predstavnici gradske vlasti u Tuzli u ponedjeljak su odavanjem počasti i polaganjem vijenaca na spomen-obilježja Slanja Banja te svečanom sjednicom Gradskog vijeća obilježili 25. novembra, Dana državnosti BiH.Na ovaj historijski značajan datum 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a u Mrkonjić-Gradu, kada je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene njene historijske granice, a BiH definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

‘Kada je mirna Bosna, tad sve je mirno i stabilno oko nje’

Na historijsku važnosti 25. novembra i naslijeđe ZAVNOBIH-a osvrnuo se i prvi čovjek Tuzle Jasmin Imamović. ˝Bosna i Hercegovina ima središnje mjesto na Zapadnom Balkanu, njegov je nosivi stub, pa kada je MIRNA BOSNA, tad sve je mirno i stabilno oko nje. Zapadni Balkan je imao i ima duge periode disharmonije i konflikata, ali i peride stabilnosti, kada se uspijevao se ujediniti i samo kada prostor Bosne i Hercegovine nije bio faktor razdora, nego stabilnosti i razvoja.Prvo veliko ujedinjenje slavenskoga juga , pod okriljem sadašnje Bosne i Hercegovine, dogodilo se u periodu od 6. stoljeća prije naše ere, do 9. godine naše ere. Ujedinjenje je predvodio Baton Dezitijatski, vođa bosanskih ilirskih plemena. U ovih petnaest godina Rimsko carstvo nije moglo ništa ujedinjenim ilirskim plemenima, pa je Oktavijan August bosanski otpor uspio skršiti tek nakon petnaest godina, uz pomoć preko 190.000 vojnika, skupljenih od Irka do Holandije˝, kazao je Imamović.

‘U vremenu Kulina bana Bosna je bila samo bosanska’

Prema njegovim riječima, Bosna je na vrhuncu snage i moći u vrijeme Kulina bana. Iz tog perioda imamo sačuvanu Povelju, kao najstariji sačuvani bosanski državnički dokument, iz 1189. godine. ˝Neki godinama i ovaj dokument pokušavaju krivo tumačiti i pomoću njega dokazivati neke svoje velikodržavne koncepte, a na najbolji način ih demantira pismo pape Inocenta III, od 11.10.1200. godine, dakle 11 godina nakon čuvene Povelje: On poziva tadašnjeg ugarskog kralja Emerika: “!da satre obijest heretika, koji iskrivljuju nauk crkve, potajno naučavaju krive dogme, izvana se pokazuju kao ovce, a u duši su vukovi. Dalje kaže: “Doznao sam nedavno da je splitski nadbiskup protjertao iz Splita i Trogira veći broj patarena, a da je plemeniti muž Kulin ban bosanski ne samo sigurno zaklonište, nego i javnu pomoć i izložio njihovoj zloći svoju zemlju i sebe samoga…”, istako je Imamović i dodao: ˝ Dakle, u vremenu Kulina bana Bosna je bila samo bosanska.  Poslije bana Kulina Bosna prolazi i dobra i loša vremena, ali kontinuitet njene državnosti traje. Svoje granice približne današnjim avnojevskim dostiže u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića. Ovaj ban koji je stolovao u Srebreniku, uspijeva 1350. godine odbiti krstašku invaziju cara Dušana silnog, i ojačati u tolikoj mjeri, da je iza sebe ostavio ekonomski, politički i vojno, snažnu državu˝.

‘Tvrtko I Kotromanić  odbija veliku krstašku invaziju’

Njegov nasljednik, Tvrtko I Kotromanić, 1363. godine odbija veliku krstašku invaziju koju je naredio papa Inocent VI, i to ugarskom kralju Lajošu ili Ludoviku I Velikom. O tome, nekoliko godina poslije, poraženi ugarski kralj, u to doba najveći kralj u Evropi, 1365. godine piše:  „Mi spomenuti Lajoš izjavljujemo svima, kad je u našem bosanskom kraljevstvu prevladalo nebrojeno mnoštvo heretika patarena, živeći u zabludi prave vjere, onda smo mi , da ih iskorijenimo iz istog našeg kraljevstva, osobno pošli skupivši silnu vojsku…” itd. Dalje se kralj pravda kako se moglo dogoditi da u bici pod Srebrenikom ostane bez kraljevskog pečata.

‘Ban Tvrtko I Kotromanić osniva Bosanko kraljevstvo i Bosna ponovo uspijeva ujediniti slavenski jug’

Ban Tvrtko I Kotromanić 1377. godine osniva Bosanko kraljevstvo i Bosna ponovo uspijeva ujediniti slavenski jug. Pomenute godine on postaje kraljem Bosne, Raške i Primorja, a 1390. godine, kraljem Bosne, Raške, Primorja, Slavonije, Hrvatske i Dalmacije. Tvrtko I Kotromanić, kako u svojoj knjizi Povijest Bosne,

‘Tuzla  2. 10. 1943. godine postala najveći od Hitlera, ustaša i četnika oslobođeni grad’

˝Bosna uspijeva zadržati određeni stepen autonomije i državnosti i kroz okupacijske periode vladavine Osmanlija i Austrougara, ugrožen je kontinuitet njene državnosti u vremenu Kraljevine Jugoslavije, a onda se, na veličanstven način, iz 2. svjetskog rata izdiže u REPUBLIKU. Dogodilo se to u godini velikog istorijskog zaokreta, a veliki zaokret je počeo, kako piše veliki naučnik sa Kembridža. Marko Atila Hoare, u svojoj knjizi “Bosanski muslimani u 2. svjetskom ratu”, oslobođenjem Tuzle. Tuzla je 2. 10. 1943. godine postala najveći od Hitlera, ustaša i četnika oslobođeni grad, i to je po ovom naučniku, jedan od ključnih momenata u 2. svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije.Naime, Tito se u početkom jula 1943. godine, poslije Bitke na Sutjesci, sastao sa vrhom partizanskog rukovodstva Bosne i Hercegovine, kod Kladnja i zatražio od njih da održe zasjedanje ZVNOBIHA. Nakon toga su Avdo Humo i Rodoljub Čolaković, dogovorili sa Sulejmanom Filipovićem, Mustafom Vilovićem i Vladimirom Perićem Valterom, brzo oslobađanje Tuzle iz vana i iznutra, te da se osnuje Zemaljsko Antifašističko Vijeće Narodnog Oslobođenja Bosne i Hercegovine˝, navodi prvi čovjek Tuzle.

‘Tuzla postala uporište antifašista za oslobađanja i Bosne i Hercegovine i Srbije’

Tuzla je oslobođena 2. 10.1943. godine, sadejstvom iznutra i iz vana, pa je nastao takav model oslobađanja velikih bh. i ostalih gradova do kraja 2. svjetskog rata. Nakon oslobađanja Tuzle, kako piše Pašaga Mandžić, istočna Bosna kojoj su Hitler i Nedić namijenili ulogu uporišta za osvajanje Bosne, postala je uporište antifašista za oslobađanja i Bosne i Hercegovine i Srbije. Antifašističke partizanske snage nisu mogle opstati nigdje drugo osim u Bosni i Hercegovini i zasjedanje ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a nije se moglo dogoditi nigdje drugo osim u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je na ovim zasjedanjima u Mrkonjić Gradu i Jajcu, 25. 11. i 29.11. 1943. godine, postala REPUBLIKA. Na današnji dan se proglasila Republikom , a 29.11. 1943. godine su to priznale sve ostale republike. Na ovim zasjedanjima tako su glasali i komunisti i antikomunisti i apolitični antifašisti i patrioti. ZAVNOBiH i AVNOJ postali su pravni osnov i za referendum 1.marta

‘Ratni zločinci Milošević, Karadžić, Mladić i ostali, agresijom na BiH krenuli su u rušenje tekovina ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a’

˝Ratni zločinci Milošević, Karadžić, Mladić i ostali, agresijom na Bosnu i Hercegovinu krenuli su u rušenje tekovina ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, u rušenje ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Branioci Bosne i Hercegovine su braneći našu zemlju od agresije, branili ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, branili antifašističke tekovine ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, pa su branioci Bosne i Hercegovine prva antifašistička vojska, nakon pojave novog fašizma u Evropi. Bosna i Hercegovina je 1992. godine bila ugrožena fšističkom agresijom i negatorima antifašističke borbe njenih naroda i narodnosati. U odbrani Republike, posebnu smetnju su predstavljali neki koji su se zaklinjali u BiH ali im je mržnja prema antifašističkoj tradiciji bila jača od ljubavi prema Bosni i Hercegovini˝, kaže

‘Mi hoćemo u NATO jer nam je ta organizacija garant mira i ekonomskog razvoja’

Zapadni Balkan i danas je politički nestablino područje. ˝Evropi se ne žuri da nas primi u EU, nema žurbe za prijem BiH u NATO, pogotovo što se tome snažno opire Milorad Dodik i što neki političari koji su sebi uzeli za pravo da govore u ime svih Bošnjaka, Dodiku idu na ruku jer izjavljuju da nećemo u NATO dok se sa time ne slože Srbi, kako je od prilike nedavno rekao predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Papiri za NATO pakt su potpisani i mi hoćemo što prije postati članicom NATO pakta. I ja sam Bošnjak i u Bosni i Hercegovini je više Bošnjaka koji nisu glasali za Bakira Izetbegovića, nego onih koji su ga podržali, dakle mi koji predstavljamo većinu Bošnjaka u BiH-a hoćemo u NATO bez obzira na to što je rekao gospodin Izetbegović i bez obzira na to što je rekao Milorad Dodik, koji nema ekskluzivno pravo zastupanja svih Srba iz BiH, pošto je više Srba koji nisu glasali za Dodika, nego onih koji su glasali za njega. Mi hoćemo u NATO jer nam je ta organizacija garant mira i ekonomskog razvoja, jer su u NATO paktu najuticajnije SAD, koje su se pokazale kao najveći prijatelji Bosne i Hercegovine. I najsnažniji.Dakle, pristupanje NATO paktu i Evropskoj Uniji želi daleko više Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih, nego što je broj glasova koje su osvojili pojedinci

˝Mi hoćemo i u Evropsku Uniju i to što prije’

˝Mi hoćemo i u Evropsku Uniju i to što prije. Sada, više nego ikada prije, mi smo potrebni Evropskoj uniji. Naime, u toku je velika migrantska kriza. Ovo je najveće pokretanje naroda ikada. Zemlje Azije i Afrike, koje imaju više stotina miliona stanovnika, krenuli su ka zemljama Evropske unije. Oni ulaze u Grčku i Italiju, zemlje Evropske unije. Iz Grčke idu preko zemalja Zapadnog Balkana, kao preko koridora ka Evropi, i sve ih je više u Bosni i Hercegovini. Evropa se najviše brine zbog toga. Narodnjaci su neki dan dali glasnu podršku ulaska svih zuemalja EU u NATO pakt, jer nema drugog načina da se evropske zemlje zaštite od velikog migrantskog talasa. Bolje je zemljama EU da im južna granica bude na Sredozemnom moru i u Grčkoj, nego da bude na rijeci Savi. To je razlog što je bivši i budući kancelar Austrije Sebastian Kurc, kazao da je EU kompletna tek kada zemlje Zapadnog Balkana budu njen dio i da se ne treba odustajati od tog puta˝, naveo je.

‘Tuzla će imati u idućoj godini daleko više investicija nego cijela BiH u nekoliko godina’

Imamović je pozvao nadležne organe i vlasti u BiH da nepriliku, koja nas je zatekla u vidu migrantske krize, pretvore u priliku za Bosnu i Hercegovinu, u priliku da postanemo članica NATO pakta i Evropske unije. ˝Evropa nas sada treba više nego ikada prije, ako nas prihvate, mi ćemo umjesto faktora nestabilnosti, postati faktor zaštite EU, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina će postati snažnim i neprobojnom branom. Bit ćemo otvoreni i htjeti dobrodošlicu svakome, ko god je i odakle god je, ali ne u mjeri da time ugrozimo prava, slobode i sigurnost naših građana i EU˝, kazao je i dodao: ˝To bi nam omogućilo normalan nastavak razvoja BiH i posebno Tuzle. Dobili smo podatke da imamo najviše preduzeća u odnosu na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini i najveću prosječnu platu poslije Sarajeva. Idemo ovog mjeseca sa oglašavanje poslovne zone Kreka, gdje očekujemo gradnju desetak fabrika. Investicija u Blok / i Kristaliko iznosi ukupno 2 milijarde i šest stotina miliona, što je ravno ulaganju u cijeloj BiH u čitavih sedam godina. Želimo krenuti naprijed koracima od 7

Zato smo nervozni, zato ne želimo da usred migrantske krize doživimo sudbinu Bihaća. Tuzla će imati u idućoj godini daleko više investicija nego cijela Bosna i Hercegovina, u nekoliko godina, Tuzla će, nadam se, baš kao i 2.10. 1943. godine, Bosnu i Hercegovinu pokrenuti naprijed.