+387 35 257499
27/04/2021

Reditelj Jasmin Duraković u intervjuu o novoj predstavi, filmu, društvu i politici: ‘Ja bih volio da život u Tuzli bude model za cijelu BiH’

Uspješni  bh. reditelj, novinar, po profesiji sociolog, Jasmin Duraković boravi u Tuzli i radi na novoj predstavi Narodnog pozorišta Tuzla ‘Oktobarska’, za koju potpisuje režiju i tekst. Nedavno je završio svoj novi film, prvi bh. krimić  ‘Praznik praznine’. U intervjuu, između ostalog, govorio je o umjetnosti, društvu, politici…Kako je istako, ugodno se osjeća u našem Gradu i smatra  da ‘život u Tuzli treba da bude model života u cijeloj Bosni i Hercegovini’.

TIP: Radite na novoj predstavi u Narodnom pozorištu Tuzla za koju potpisujete režiju i tekst. O čemu se govori u predstavi ‘Oktobarska’?

Duraković: Predstava se bavi pitanjima da li je moguća društvena promjena. Da li je moguća promjena u društvu koje nije više revolucionarno, gdje ljudi nisu više spremni da postave pitanja kako svijet oko sebe popraviti, učiniti ga boljim i humanijim. Radimo to kroz formu jednog političkog trilera, tako da je jako zanimljivo i vrlo je radikalna postavka čitavog koncepta predstave. Predstava se bavi svim onim stvarima koje nas zapravo danas opterećuju, društveni i politički život oko nas u Bosni i Hercegovini, ali i šire na globalnom nivou.Nije samo kriza društva i politike kod nas, nego je to zapravo globalni problem.

TIP: Je li predstava zapravo politički komentar na stvarnost koju živimo, jer ‘crnim humorom’ govori o ozbiljnim političkim temama?

Duraković: Apsolutno…Mi ovaj tekst radimo iz pozicije obespravljenih. Kada kažem obespravljenih, mislim na mlade ljude, na ono što se nekada zvalo radnička klasa…Tekst je vrlo aktuelan, i mislim da će biti zanimljiv publici u Tuzli, ali i u cijeloj BiH i regionu. Ovo je moj četvrti projekat koji realiziram u Narodom pozorištu Tuzla. Grad Tuzla i vaše pozorište mi je vrlo drag ambijent i tu se osjećam kao kod kuće.

‘Tuzla je za mene posebna’

TIP: Mišljenja sam da nije slučajno zašto predstavu koja se bavi ovom tematikom baš radite u Tuzli. Mnogi tvrde, a i ja sam među njima,  da je ovaj Grad zapravo ‘BiH u malom’…Da bi svima u Državi mnogo bilo bolje kada bi se model života u Tuzli nekako prenio na cijelu BiH…Nema nacionalizma, podjela… Nije bitno ko si, šta si, koje si vjere i nacije, važno je samo da si dobar čovjek…Griješim li?

Duraković: U pravu ste… Apsolutno nije slučajno što se predstava radi baš u Tuzli. Ovaj tekst se dotiče nekih važnih događaja iz prološlosti ovoga kraja. Od vremena rudarskih protesta, štrajkova, Husinske bune, vremena socijalizma, ali na jedan potpuno nov i drugačiji način. Iz perspektive mladih ljudi…Mlade generacije nemaju baš puno sentimenta prema tom vremenu, ali ne mogu pobjeći od tog vremena. Tuzla baštini ‘ljevičarki milje’ i to je važno za ovu predstavu. Zato baš ovaj i tekst i predstavu radimo u Tuzli, koja je za mene posebna.

TIP: Koji glumci NP Tuzla igraju u predstavi?

Duraković: Sve rade ljudi iz Tuzle. Oslonili smo se na ljude odavde, jer se radi o zaista dobrim kadrovima. U predstavi igraju Boris Balta, Irfan Kasumović, Milenko Iliktarević, Dalibor Brkić…Kostime radi Vesna Teodosić, muziku Denis Hadžić, dok je za scenografiju zadužen Hari Ejubović. To je jedna lijepa ekipa, to su ljudi koje volim i dobre se osjećam radeći s njima.

TIP: Scenograf i veliki slikar Hari Ejubović je pravi biser…Poznavajući njegov rad ne sumnjam da će scenografija biti impresivna…

Duraković: Hari i ja smo prijatelji preko 30 godina. S njim drugujem godinama kroz razne projekte i dobro poznajem njegov rad. Radio je kao scenograf i na mom igranom filmu ‘Posljednja barijera’,  koji je bio međunarodni projekat o izbjeglicama. Tako da smo imali i filmsko iskustvo. Evo sada sarađujemo i na pozorišnoj predstavi. Izvanredan umjetnik…

TIP: Kada možemo očekivati premijeru predstave?

Duraković: Ako sve bude u redu zbog pandemije korona virusa, ja se nadam da bi premijera predstave trebala biti u drugoj polovini maja. Mi se nadamo da će do tada biti možda i blaže epidemiološke  mjere kako bi što veći broj ljudi mogao doći na premijeru i reprizna izvođenja predstave. Planiramo sa ovom predstavom ići i po drugim pozorišnim kućama u BiH, ali i regionu.

Prvi bh. krimić ‘Praznik praznine’

TIP: Završili ste svoj novi film ‘Praznik praznine’ koji govori o drštvenom stanju današnje Bosne i Hercegovine? 

Duraković: Film je završen prije mjesec dana i još nije bila premijera. To je film koji je nastao u dosta skromnim produkcijskim okolnostima jer je situacija u BiH takva kakva jeste. Film je kritički ispričana priča o društvenom i političkom glibu današnjeg Sarajeva i BiH i u kojem caruje korupcija i laž. Jako smo zadovoljni onim što smo napravili. To je zapravo prvi bh. krimić. On je i mnogo više…Drama koja govori u vremenu u kojem živimo, ljudim oko nas. O politici, društvenim anomalijama, ambijentu sveopšte krize društva. To je  priča je o čovjeku koji, preko knjiga koje je pozajmio drugima i koje pokušava vratiti, bezuspješno traži vlastiti identitet.Glavnu ulogu je igrao glumac Senad Bašić, mlada  glumica Ena Kurtalić, dok su značajne uloge ostvarili Izudin Bajrović, Tihomir Stanić, Vanesa Glođo, Haris Burina, Slaven Knezović, Mirsad Tuka i Nadine Mičić.

TIP: Vjerujem da ste ispratili dodjelu filmske nagrade Oscar. Iako smo se svi nadali film Jasmile Žbanić  ‘Quo vadis Aida?’ nije osvojio ovu prestižnu nagradu. Vaš komentar?

Duraković: Mislim da je Jasmila napravila jedno veliko filmsko ostvarenje u kinematografiji. Ona je zaista napravila izvanredan film. Film se bavi jednom zaista potrebnom i važnom temom koja opterećuje sve nas, tema genocida u Srebrenici. To je nešto što se moralo naći na filmskom platnu. Film je zaista hvale vrijedan. Ja sam vjerovao da će dobiti Oscara nakon svih izvanrednih kritika unutar struke. Film je imao neviđeno dobre kritike. Ali nema veze, taj film će sigurno živjeti, imati svoju distribuciju i veliki broj gledalaca širom svijeta. Mi znamo da teme iz BiH nisu u svijetu nešto značajno zastupljene, utoliko je uspjeh ovog filma i svjetske pažnje koju je izazvao veći.

‘Barbarski odnos prema kulturi’

TIP: Gdje je danas po Vašem mišljenju bh. kinematografija u odnosu na zemje regiona?

Duraković: Mi u BiH imamo jedan barbarski odnos prema kulturi. Stalno smo u jednoj silaznoj putanji. Mi smo danas u jednoj tragičnoj situaciji kada je u pitanju filmska industrija. Ukupan budžet za film i filmske festivale je 1.200.000 KM. To nije dovoljno da se snimi jedan igrani film u BiH. Srbija, Hrvatska i Slovenija su napravile jedan potpuno drugačiji sistem za finansiranje filmske industrije. Srbija je u posljednjih pet godina otvorila poptpune potencijale i prikupila ogroman novac preko raznih mehanizama. U Srbiji se snima veliki broj serija, igranih filmova i to stvara jednu drugačiju sliku o Srbiji. Mi smo sada pod jednoj medijskoj ekspanzijifilmova i serija iz Srbije. Naša publika samo to gleda…Publika gleda ono što joj se ponudi. Za BiH je kulturna ekspanzija jednako važna kao i namjenska industrija. Ukoliko političari i društvo to ne budu shvatili doćemo u situaciju da se pitamo za svoju budućnost.

‘Politici  ne trebaju umjetnici i publika koji misli svojom glavom’

TIP: Možda se političari boje moći umjetnosti i slobodoumnih umjetnika koji misle svojom glavom i nisu ‘omeđeni stranačkim instrukcijama kao balkon’ (vođa, jedno stado i tor, slušanje naredbi bez pogovora)?

Duraković: Ima u tome  istine Adise. Politici ne trebaju umjetnici i publika koji misli svojom glavom. Pitanje je, da li oni imaju pavo na to? Ja se nadam da će građni da shvate gdje mi živimo i koje nas ‘političke barabe’ vode. Nadam se da će već na narednm izborima čitava postavka političara koja temelji svoju moć na nacionalizmu otići u prošlost. To je ista politička matrica, isti nacionalistički modeli…Njihov princip rada je da se kultura marginalizira. Da sve što je misleće i kreativno da se stavi po strani. Njima trebaju ljudi koji će slušati njih i malo vjerske zajednice… Mislim da je vrijeme da se građani probude.

‘Kukavički je podleći pritisku ‘političkog smeća’ u bh. javnom prostoru’

TIP: Ne libite se javno iznijeti svoj stav i kritikovati političare u našoj zemlji. To vam sigurno ne pomaže u poslu, svi znamo da najbolje prolaze ‘hinje’ bliske vladajućim strukturama?

Duraković: Film koji sam radio je bio nepoželjan za one koji donose odluke zbog mojih javnih stavova. Ali ja imam jednu vrstu odgovornosti da govorim bez straha o stvarima oko sebe. Ne mislim se baviti politikom, ali kao novinar pišem i javno govorim o društvenim anomalijama. Mislim da je to potrebno raditi bez obzira na cijenu. To ću nastaviti raditi i u budućnosti. Postoji nešto što se zove kultura dijaloga. Ne moramo svi isto da mislimo. Mislim da nije dobro da svi budemo uniformisani u svom mišljenju. Ja ne mogu prihvatiti da nam se ‘kvazi političari’, nacionalisti, nameću kao kriterij za ponašanje i razmišljanje. To je za mene neprihvatljivo. Kukavički je podleći pritisku ‘političkog smeća’ u bh. javnom prostoru. To su ljudi koji pričaju potpune gluposti i zalažu se za retrogradne ideje. Misleći i ‘slobodni ljudi’ to sebi ne smiju dozvoliti. Nama je potrebno znanje i demokratske vrijedosti. Trebamo se svi zapitati šta je kultura? Šta je politika? Ukoliko mi to ne budemo radili, nema ko drugi. Ne smijemo dozvoliti da najgori među nama zavladaju. Treba se boriti protiv toga.

TIP: Dugo jašu na ‘političkom valu nacionalizma’…

Duraković: Apsolutno Adise, predugo jašu…Ali mislim da njihova matrica po kojoj su vladali puca. Dokaz tome je Sarajevo. Promjene su vidljive…Ta matrica treba da pukne u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci i drugim gradovima. Druga je stvar Tuzla. Tuzla ima svoju tradiciju. Ona je jedno ‘ostrovo’ koje godiama čuva i baštini ideje koje su mene bliske. Taj građanski princip multikulturalnosti, sve ono što treba da bude odlika cijele Bosne i Hercegovine. Zato je meni Tuzla važna…Ja bih volio da život u Tuzli bude model za cijelu BiH.

‘Razotkrila se ubleha’

TIP: Optimista ste?

Duraković: Jesam, moram biti… Pandemija korona virusa je pokazala sve slabosti sistema i politike. Političarima su puna usta patriotizma, obećanja, ali nema vakcina?! To je pokazalo koliko smo ‘lažno društvo’. Naše politike su pokazale da su ‘lažne’, a lideri tih politika da su nesposobni. Što bi narod rekao, razotkrila se ‘ubleha’. Valjda je sada svima jasno ko su ljudi koji nas predstavljaju i da se isti moraju mijenjati. Mislim da će se u narednom period otvoriti promjene koje su nam nužne.

TIP: Vi ste reditelj, novinar, po profesiji sociolog, kuda ‘goni’ ovo društvo? Kako gledate na Sarajevo i Tuzlu nekada, a kako Vam izgledaju ova dva grada danas?

Duraković: Ja sam bio u Tuzli i prije rata, u toku rata, a često dolazim i sada. Ja naprosto volim ovaj Grad. Nije slučajno da je trenutno najuspješnija firma u BiH Bingo iz Tuzle. Razvila se u Tuzli jer je imala plodno tlo za razvoj. Politika u Tuzli je nije limitirala. Da budem potpuno otvoren, politika  nije reketirala Bingo kada je bio ‘mali’. Pustili su da se razvija. Mnoge druge firme u drugim sredinama nisu opstale jer su bile suočene sa korupcijom i reketiranjem. Tuzla je neprepoznatljiva…Postala je turistički grad…Imate prelijepa i jedinstvena slana jezera u centru grada, što niko nema u Evropi. Tu je aerodrom i drugi sadržaji…Sarajevo je danas sve obrnuto od toga. Od 20 najvećih firmi u BiH možda je samo jedna iz Sarajeva. Politika je kontaminirala sve procese. Pitali ste me kuda ‘gone’? Mislim da je pred nama nova politička faza za koju mislim da će biti kvalitetnija nego što je bila ova do sada. Mora biti, vjerujem u to…

TIP: Koji su Vam planovi za naredni period?

Duraković: Osim predstave koju završavamo i filma za koji treba da uslijedi premijera, krajem ovog ljeta radim novi film ‘Balada o Pišonji i Žugi’. To je dugo spremani projekat koji je nastao po pjesmi Zabranjenog pušenja. To je jedan veliki regionalni projekat koji mislimo raditi u koprodukciji BiH, Hrvatska, Srbija i Slovenija. To je dakle moj naredni filmski projekat. Istovremno, naša produkcija ‘DEPO’ radi pripreme za snimanje još jednog igranog filma krajem godine. To je film ‘Djeda Mraz u Bosni’ koji nastaje po scenariju koji je napisao moj mlađi brat Vahid Duraković, a reditelj će biti Emir Kapetanović iz Sarajeva. Imamo još planove za neke serije i druge projekte, ali o tome ćemo neom narednom  prilikom.