+387 35 257499
08/01/2020

Video/Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović: ‘Ja očekujem nagli i još snažniji razvoj Tuzle’

O migrantskoj krizi na području Tuzlanskog kantona, relizovanim aktivnostima u prošloj i planiranim u ovoj godini, situaciji u SDP-u, kao i ponovnoj kandidaturi na lokalnim izborima  za Dnevnik 3 govorio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

‘Prosjek BiH je 44 na 1.000 stanovnika, Hrvatske 51 na 1.000 stanovnika, a Tuzla ima 86 privrednih subjekata na 1.000 stanovnika’…

Koliko ste kao gradonačelnik zadovoljni realiziranim aktivnostima u godini koja je za nama?

Imamović: Ja moram da vam kažem da sam zadovoljan. Ekonomski podaci su sjajni. Trend rasta je počeo 2018., a kada dođu podaci iz 2019. rezultati će biti još bolji. Imamo 9.460 poduzetničkih  subjekata. To je naš veliki rast. Prosjek BiH je 44 na 1.000 stanovnika, Hrvatske 51 na 1.000 stanovnika, a Tuzla ima 86 privrednih subjekata na 1.000 stanovnika. To je za svaku pohvalu. Mi smo planirali taj rast. Imamo razvijene različite proizvodnje, od klasičnih deterdženata, do proizvodnje vatrogasnih vozila, obuće, softvera itd. Svjetska firma Virgin Pulse je ovdje sa 250 radnih mjesta i hoće još. Imamo i BIT Centar, ali i Centar za robotiku. Imamo veliki razvoj turizma i trgovine. Tuzla se razvija i raste. Zadovoljna sam komunalnom infrastrukturom. Naš cilj je da Tuzla bude najljepši i za život najudobniji grad. Uradili smo dosta na realizaciji projekta dugoročnog vodosnadbijevanja Tuzle do 2035. godine. Radi se o 25 miliona KM, od čega je 5o posto austrijska, švicarska i njemačka grant sredstava. Time ćemo napraviti ogromne uštede i dovesti do savršenstva vodosadbijevanja Tuzle.

‘Još snažniji razvoj Tuzle’…

Stiče se utisak da Tuzla ponovo postaje veliko gradilište. S druge strane, Grad ima blizu 10 hiljada registriranih privrednih subjekata, najviše u državi,  šta nam to zapravo  govoori?

Imamović: To vam govori da se naš višegodišnji trud i naša upornost prilagođavanja reorganizacije, stalna podmlađivanja administracije, rad na regulativi i riješavanju imovinsko-pravnih odnosa isplatio. Mi smo zatrpani zahtjevima za odobrenja za građenje. Nadam se da će na proljeće krenuti i naši veliki komunalni projekti vezani za ceste, vodovod i kanalizaciju, gradsko groblje itd. Tu su i strane investicije…’Crystalico’ od milijardu KM. To je nevjerovatno i ja se nadam istinito. Sve ide dobro, ali je to toliko dobra vijest da strahujem uvijek da se investitori ne povuku. Ide investicija Bloka 7 od koje mi očekujemo i uređaj za odsumporavanje radi čistoga zraka, ali i da rudari ne ostanu bez posla, te da bude sačuvan elektro-energetski sistem Bosne i Hercegovine. To je 2.600.000 KM koliko koliko cijela BiH za sedam godina uloži. Ja očekujem nagli i još snažniji razvoj Tuzle.

Najveća vrijednost je ljudski rad’…

Ove godine su pred vama veliki planovi, projekat dugoročnog vodosnadbijevanja, toplifikacije, intezivniji razvoj turizma…No za sve trebaju značajna novčana sredstva.

Imamović: Najveća vrijednost je ljudski rad. Imamo mi i solidan Budžet od 75 miliona KM. Međutim, ljudski rad privuče ove direktne strane investicije. Dakle, neprekidni rad u službama to je najveća vrijednost. Jer da nismo uradili urbanističku reulativu, da nismo imali strategiju i viziju razvoja, da dobro nismo radili raščišćavanje imovinsko-pravnih odnosa, da nismo dosta uradili na kvalitetu života, ove investicije ne bi došle.

‘Mora se zatvoriti granica’…

U protekloj godini smo se suočili sa povećanim prilivom migranata. Ovaj problem dodatno usložnjava slaba kontrola graničnih prostora. Kako ga riješiti?

Imamović: Mora se zatvoriti granica. Sve evrospke zemlje su zatvorile granice. Uz pomoć krijumčara kroz nju migransti nekontrolisano prolaze. Kada su već tu, onda valja poštediti glavne razvojne  centre u državi  BiH. Ljude naseljavati tamo gdje je malo stanovnika ili nikako. Dakle, tu praviti migrantske centre. Ne treba da budu u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, ali šta fali da bude u Pakleniku ili Drvaru. Tako se radilo u Srbiji pa su preživjeli tu krizu. Tako se radilo oduvijek u Njamčkoj. Zašto i mi ne bismo radili tako, a ne da se blokiraju centri koji su nosioci razvoja BiH.

(Izvor: FTV/Foto: Arhiva)