Period nakon Odbrambeno-oslobodila\u010dkog rata 1992-1995.<\/li>\n<\/ul>\nPeriod austrougarske vladavine<\/strong>\u00a0(1878-1918) obilje\u0163en je intenzivnom izgradnjom javnih, ali i privatnih objekata u Tuzli i njenoj \u0161iroj okolini. Nije zabilje\u0163en neki ve\u0107i broj javnih spomenika, osim onog koji se nalazio na dana\u0161njem Trgu Oslobo\u0111enja (Appel Platz), na kojem se nalazio jedan obelisk, posve\u0107en austrougarskoj vlasti u Tuzli.<\/p>\nPeriod Kraljevine Jugoslavije<\/strong>\u00a0(1918-1941) obilje\u017een je intenzivnijom izgradnjom spomenika, pa se tako isti postavljaju ispred \u0161kola, na odmarali\u0161tima npr. na Slanoj Banji, Lederova Fontana, Most sa kipovima itd. Zanimljivo je spomenuti da je ponekad veliki broj umjetnika radio na jednom mjestu kako bi ukrasio prostor (kako enterijer tako i eksterijer) objekta. U konkretnom slu\u010daju radi se o Sokolskom domu, kojeg je izgradio arhitekta Bogdan \u0110uki\u0107, a \u010diju su unutra\u0161njost ukrasili Ismet Mujezinovi\u0107, Anto Matkovi\u0107, Dragi\u0161a Trifkovi\u0107, Franjo Leder, Kristijan Krekovi\u0107 i mnogi drugi. Danas se od cijelog objekta sa\u010duvala samo dva reljefa Franje Ledera, koji se nalaze ispred ulaza na Fakultet za tjelesni odgoj i sport Tuzla, na Slanoj Banji. Osim Sokolskog doma, kojeg vi\u0161e nema, zanimljiv je i podatak da je vajar Sreten Stojanovi\u0107 (1898\u20131960), autor spomenika kralju Aleksandru Kara\u0111or\u0111evi\u0107u, koji se nalazio na prostoru dana\u0161nje Kapije u periodu izme\u0111u dva svjetska rata. Statua kralja Aleksandra je uni\u0161tena uspostavom Nezavisne dr\u017eave Hrvatske u aprilu mjesecu 1941. godine. U ovom periodu do po\u010detka Drugog svjetskog rata, umjetnici anga\u017eovani na poslovima izrade javnih spomenika nisu puno odstupali od europskih kretanja u navedenoj oblasti skultpure, jer su mnogi od njih bili u\u010denici europskih centara za umjetnost (Pariz, Be\u010d, Berlin, Rim itd).<\/p>\nPeriod socijalisti\u010dke izgradnje<\/strong>\u00a0(1945-1990) donosi neke nove pravce u umjetnosti, ali dolazi i do pove\u0107ane produkcije izgradnje spomenika u razli\u010ditim formama (spomen plo\u010de, spomen ku\u0107e, biste, skulpture, portreti, spomen parkovi itd). Naj\u010de\u0161\u0107a forma u kojoj su vajari radili bile su biste i portreti narodnih heroja. Biste su ukra\u0161avale javne povr\u0161ine i javne ustanove od dru\u0161tvenog zna\u010daja, kao i upravne zgrade preduze\u0107a. Tako se od kraja pedesetih godina XX stolje\u0107a, pojavljuju najzna\u010dajniji spomenici koji i danas svjedo\u010de o pro\u0161losti iz Drugog svjetskog rata i sje\u0107anju na radni\u010dki pokret iz vremena kraljevine Jugoslavije. Jedan od najzna\u010dajnijih spomenika iz ovog perioda je Husinski rudar kod BKC-a (nekada Dom Mo\u0161a Pijade), Ivana Saboli\u0107a kao i spomen park na Husinu, istog autora. Druga velika spomeni\u010dka cjelina nastala je u u\u017eem podru\u010dju grada Tuzla, na \u0161etali\u0161tu Slana Banja. Na padinama ispod Gradine, podignuto je partizansko groblje, koje simbolizuje zahvalnost grada Tuzle za \u017ertve boraca iz Drugog svjetskog rata. Partizansko spomen groblje kao cjelinu sa\u010dinjavaju ulazno stepeni\u0161te sa platoom, spomenik, zajedni\u010dka grobnica, vidikovci i odmarali\u0161ta, \u010desma, bunar, staze itd. Jedan od najmonumentalnijih spomenika na Slanoj Banji je reljef koji prikazuje tri borca, izgra\u0111en u jednom bloku od bra\u010dkog kamena. Na prednjoj strani se nalaze isklesani likovi triju boraca dok je zadnja strana ravna i na njoj se nalaze uklesan tekst o slavi palih boraca. Idejno rje\u0161enje spomenika izradili su Antun Augustin\u010di\u0107 i Ismet Mujezinovi\u0107. U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se dvije plo\u010de autora Dragi\u0161e Trifkovi\u0107a, na kojima su ispisana imena \u017ertava fa\u0161isti\u010dkog terora. Tu se nalazi i djelo Pere Jelisi\u0107a koje se odnosi na godi\u0161njicu KPJ, koji je izra\u0111en na amorfnom kamenom postamentu. Tu se jo\u0161 nalazi i spomenik koji se svojim tematskim ali i tehni\u010dkim rje\u0161enjem razlikuje od spomenika posve\u0107enih NOB-u. Radi se o Kapitelu \u017divorada Cigli\u0107a, koji na \u010detiri razli\u010dite plohe predstavlja pro\u0161lost grada Tuzle, od prahistorijskog, preko rimskog, srednjovjekovnog i osmanskog perioda.<\/p>\nPeriod nakon Odbrambeno-oslobodila\u010dkog rata 1992-1995.\u00a0<\/strong>karakteri\u0161e izgradnja spomen plo\u010da i spomen obilje\u0163ja posve\u0107enih poginulim borcima i \u0161ehidima, \u017ertvama agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. Osim toga, u znak saradnje izme\u0111u gradske vlasti i sa drugim gradovima i dr\u017eavama u okru\u017eenju, ali i \u0161ire, Tuzla je oboga\u0107ena sa mnogim kvalitetnim umjetni\u010dkim sadr\u017eajima na javnim povr\u0161inama. Na prvom mjestu tu je spomenik u Centralnom gradskom parku posve\u0107en srednjovjekovnom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromani\u0107u, zatim, biste uglednih li\u010dnosti koje karakteri\u0161e univerzalna civilizacijska vrijednost kao \u0161to je Martin Luther King. U centru grada na Korzu nalazi se\u00a0spomenik piscu Me\u0161i Selimovi\u0107u i slikaru Ismetu Mujezinovi\u0107u.\u00a0Spomenik Sv. Franje Asi\u0161kog, skulptura se nalazi ispred glavnog ulaza u Katoli\u010dki \u0161kolski centar u u\u017eem centru Tuzle. Rad je Ilije Sko\u010dibu\u0161i\u0107a, postavljen je i blagoslovljen u oktobru mjesecu 2009. godine, te spomenik umjetnika Istvana Bencsika ispred zgrade Elektrotehni\u010dkog fakulteta u Tuzli.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"U Tuzli je osamnaest\u00a0nacionalnih spomenika BiH.\u00a0To su: Bugilovi\u0107a ku\u0107a u Gornjoj Tuzli, historijska gra\u0111evina D\u017eindijska…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-216","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=216"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/216\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19333,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/216\/revisions\/19333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}