{"id":22875,"date":"2024-06-28T13:23:16","date_gmt":"2024-06-28T13:23:16","guid":{"rendered":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/?page_id=22875"},"modified":"2026-01-29T13:05:17","modified_gmt":"2026-01-29T13:05:17","slug":"most-s-kipovima","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/most-s-kipovima\/","title":{"rendered":"Most s kipovima"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eMost s kipovima\u201c u Tuzli, koji je projektovao arhitekta Bogdan \u0110uki\u0107, predstavlja zna\u010dajan istorijski i umjetni\u010dki spomenik. Izgra\u0111en 1935. godine, most krase kipovi koje je 1936. godine izradio poznati tuzlanski kipar Franjo Leder. Ovaj most ne samo da povezuje fizi\u010dki prostor, ve\u0107 simbolizira i kulturno naslje\u0111e Tuzle.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Kipovi titana s kandelabrima na mostu su umjetni\u010dko djelo koje doprinosi identitetu grada. Titani simboliziraju snagu, stabilnost i trajnost, dok kandelabri s raznobojnim staklima dodaju estetsku dimenziju, predstavljaju\u0107i raznolikost i jedinstvo.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Arhitekta Bogdan \u0110uki\u0107 osmislio je most kao funkcionalnu strukturu koja je istovremeno i umjetni\u010dko djelo. Kombinacija monumentalnosti titanovih skulptura s funkcionalno\u0161\u0107u kandelabara \u010dini most jedinstvenim u urbanom pejza\u017eu Tuzle. Ovaj most nije samo infrastrukturni objekt, ve\u0107 i kulturni simbol, koji podsje\u0107a na bogatu istoriju i umjetni\u010dku tradiciju grada.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Most s kipovima tako\u0111er ima zna\u010dajnu ulogu u povezivanju pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Kao svjedok vremena, on \u010duva uspomene na period izme\u0111u dva svjetska rata, kada je izgra\u0111en, i na umjetnika Franju Ledera, \u010dije su skulpture trajno obogatile tuzlanski javni prostor.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Replike kamenih kipova na mostu u Tuzli izradio je akademski kipar Marijan Su\u0161ac. Ove replike postavljene su 1990. godine, kako bi se sa\u010duvala originalna umjetni\u010dka vrijednost i izgled mosta, s obzirom na o\u0161te\u0107enja koja su originalni kipovi pretrpjeli tokom vremena. Su\u0161ac je kroz svoj rad osigurao da most zadr\u017ei svoj zna\u010dajni kulturni i istorijski simbolizam za grad Tuzlu.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Uz sve ovo, most predstavlja i mjesto susreta, prolaska i svakodnevnog \u017eivota stanovnika Tuzle. Njegova izuzetna umjetni\u010dka vrijednost i istorijski zna\u010daj \u010dine ga neizostavnim dijelom gradskog identiteta, inspiracijom za budu\u0107e generacije i simbolom kulturnog bogatstva Tuzle.<\/span><\/p>\n<p><b>O Franji Lederu<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Franjo Leder je ro\u0111en u Tuzli 29. oktobra 1905. godine. Otac mu je bio porijeklom \u010ceh, a majka Austrijanka. Leder je odrastao u Tuzli, gdje je poha\u0111ao Gimnaziju u periodu od 1922. do 1925. godine.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Godine 1926\/1927. upisuje se na Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">obrt u Zagrebu (Akademija likovnih umjetnosti), na kojoj je diplomirao 1932. godine.\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">Poslije zavr\u0161enog \u0161kolovanja vra\u0107a se u Tuzlu, gdje bez zaposlenja provodi dvije\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">godine, a zatim dobija anga\u017eman kao profesor crtanja u Gospi\u0107u, Mostaru i Nik\u0161i\u0107u.\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">Ljetne odmore provodi u Tuzli, rade\u0107i na realizaciji mnogih umjetni\u010dkih djela. Drugi\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">svjetski rat ga je zatekao u Nik\u0161i\u0107u gdje je boravio najdu\u017ee kao gimanzijski profesor<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">od 1939. do 1941.godine.\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">Godine 1944. bio je anga\u017eovan u Odsjeku za umjetnost i kulturu Oblasnog\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">narodnog oslobodila\u010dkog odbora za isto\u010dnu Bosnu, kojeg su vodili Vojo Dimitrijevi\u0107 i\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">Ismet Mujezinovi\u0107.\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">Leder je u Tuzli oslikao zidove \u010dekaonice prizorima iz dje\u010dijeg \u017eivota u\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">tuzlanskom Domu zdravlja. U prostorijama Doma zdravlja je imao prostorije za rad i\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">stanovanje. Od 1955. do 1957. godine radio je kao profesor crtanja u tuzlanskoj\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">Gimnaziji.\u00a0\u00a0<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">Umro je 1963. godine.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\"><strong>Najzna\u010dajniji radovi<\/strong>:<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Portret Vene Rihtera, iz 1927.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Poprsje \u0110or\u0111a Lazarevi\u0107a iz 1933.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Tuzlanski kandelabri, I-IV 1936.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Portret Bogdana \u0110uki\u0107a 1937.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Portret Pantelejmona Snjatinskog 1937.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Portret \u0110ure Mrmka, 1940.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Poprsje Nikifora Todi\u0107a<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Portret supruge apotekara Muratbegovi\u0107a<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Poprsje Rudara II, 1948.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Majka s djetetom, 1961.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Bista \u0160tekovi\u0107a, 1930.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Bista Tita, 1948.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Bista Vladimira Nazora, 1950.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Reljefi (Rudar I, Rudar II, Vatrogasac, Kompozicija Sv. \u0110or\u0111e ubija a\u017edaju,<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Kompozicija Sokolstvom slobodi, Alegorija I, Alegorija II, Idila, portret Tir\u0161a,<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Sveta familija, Kompozicija na ku\u0107i Dra\u017eena \u0110uki\u0107a);<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Leda, 1938<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">&#8211; Diskobol 1948.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Dijelovi teksta pruzeti iz knjige \u201eSpomeni\u010dko naslije\u0111e na podru\u010dju grada Tuzle\u201c autora Senada Begovi\u0107a.<\/span><\/p>\n<p>____________________________________________________________________________________________________________________________________<\/p>\n<p><strong>&#8220;THE BRIDGE WITH STATUES&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;The Bridge with Statues&#8221; in Tuzla, designed by architect Bogdan \u0110uki\u0107, is a significant historical and artistic monument. Built in 1935, the bridge is adorned with statues created by the renowned Tuzla sculptor Franjo Leder in 1936. This bridge not only connects physical spaces but also symbolizes the cultural heritage of Tuzla.<\/p>\n<p>The statues of titans holding candelabras on the bridge are artworks that contribute to the city&#8217;s identity. The titans symbolize strength, stability, and durability, while the candelabras with colorful glass add an aesthetic dimension, representing diversity and unity.<\/p>\n<p>Architect Bogdan \u0110uki\u0107 conceived the bridge as a functional structure that is also a work of art. The combination of the monumental titan sculptures with the functionality of the candelabras makes the bridge unique in Tuzla&#8217;s urban landscape. This bridge is not merely an infrastructural object but a cultural symbol that reflects the rich history and artistic tradition of the city.<\/p>\n<p>The bridge with statues also plays a significant role in connecting the past and present. As a witness of time, it preserves memories of the period between the two world wars, when it was built, and of the artist Franjo Leder, whose sculptures permanently enriched Tuzla&#8217;s public space.<\/p>\n<p>Replicas of the stone statues on the bridge in Tuzla were made by academic sculptor Marijan Su\u0161ac. These replicas were installed in 1990 to preserve the original artistic value and appearance of the bridge, considering the damage the original statues had suffered over time. Through his work, Su\u0161ac ensured that the bridge retained its significant cultural and historical symbolism for Tuzla.<\/p>\n<p>Additionally, the bridge serves as a place of meeting, passage, and everyday life for Tuzla&#8217;s residents. Its exceptional artistic value and historical significance make it an indispensable part of the city&#8217;s identity, an inspiration for future generations, and a symbol of Tuzla&#8217;s cultural wealth.<\/p>\n<p>About Franjo Leder<\/p>\n<p>Franjo Leder was born in Tuzla on October 29, 1905. His father was of Czech origin, and his mother was Austrian. Leder grew up in Tuzla, where he attended the Gymnasium from 1922 to 1925. In 1926\/1927, he enrolled at the Royal Academy of Art and Craft in Zagreb (Academy of Fine Arts), from which he graduated in 1932. After completing his education, he returned to Tuzla, where he spent two years unemployed before getting a job as a drawing teacher in Gospi\u0107, Mostar, and Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n<p>He spent his summer vacations in Tuzla, working on various artistic projects. During the Second World War, he was in Nik\u0161i\u0107, where he stayed the longest as a high school teacher from 1939 to 1941.<\/p>\n<p>In 1944, he was engaged in the Department of Art and Culture of the Regional People&#8217;s Liberation Committee for Eastern Bosnia, led by Vojo Dimitrijevi\u0107 and Ismet Mujezinovi\u0107. Leder painted the walls of the waiting room with scenes from children&#8217;s lives in the Tuzla Health Center, where he also had work and living quarters. From 1955 to 1957, he worked as a drawing teacher at the Tuzla Gymnasium. He passed away in 1963.<\/p>\n<p><strong>Notable Works:<\/strong><\/p>\n<p>Portrait of Veno Rihter, 1927<\/p>\n<p>Bust of \u0110or\u0111e Lazarevi\u0107, 1933<\/p>\n<p>Tuzla Candelabras, I-IV 1936<\/p>\n<p>Portrait of Bogdan \u0110uki\u0107, 1937<\/p>\n<p>Portrait of Pantelejmon Snjatinski, 1937<\/p>\n<p>Portrait of \u0110uro Mrmak, 1940<\/p>\n<p>Bust of Nikifor Todi\u0107<\/p>\n<p>Portrait of the wife of pharmacist Muratbegovi\u0107<\/p>\n<p>Bust of Miner II, 1948<\/p>\n<p>Mother with Child, 1961<\/p>\n<p>Bust of \u0160tekovi\u0107, 1930<\/p>\n<p>Bust of Tito, 1948<\/p>\n<p>Bust of Vladimir Nazor, 1950<\/p>\n<p>Reliefs (Miner I, Miner II, Firefighter, Composition St. George Killing the Dragon, Composition With Sokol to Freedom, Allegory I, Allegory II, Idyl, Portrait of Tir\u0161, Holy Family, Composition on the House of Dra\u017een \u0110uki\u0107).<\/p>\n<p>Leda, 1938<\/p>\n<p>Discobolus, 1948<\/p>\n<p>Parts of the text were taken from the book &#8220;Monumental Heritage in the City of Tuzla&#8221; by Senad Begovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eMost s kipovima\u201c u Tuzli, koji je projektovao arhitekta Bogdan \u0110uki\u0107, predstavlja zna\u010dajan istorijski i&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":22876,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-22875","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22875"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28350,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22875\/revisions\/28350"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tztz.ba\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}